PREPORUKE ZA PRIPREMU RADOVA |
Vizija Fondacije za ekološku edukaciju je da se u sklopu svih 5 programa promoviše znanje o životnoj sredini, aktivno učešće i pozitivan pristup, pa su ti principi ugradjeni i u Program Mladih ekoreportera: - znanje o životnoj sredini (razumjevanje lokalnih ekoloških problema sa globalnim pristupom) - aktivno učešće (aktivan a ne pasivan pristup, razvoj znanja i umeća, timski rad) - pozitivan pristup (istraživanje kako problema tako i rješenja). Kodeks novinarske struke Novinari snose veliku odgovornost prema čitaocima. Informacija vrlo lako može biti prosvjetljujuća ili pak da navede čitaoca na pogrešan put. Članak mora poštovati osnovna pravila novinarske struke, te imati naučni pristup temi koju obrađuje. Da biste to postigli: - budite nezavisni: izložite različite stavove o temi koja se obrađuje posebno ona potpuno oprečna, pa čak i ona koja uzrokuju konflikte između zainteresovanih strana. Ukoliko želite sa izrazite svoje mišljenje učinite to odvojeno od samog članka (na primjer uokvireno na kraju članka ili u nekom sličnom obliku) - dokažite svoje tvrdnje: poduprite svoj članak podacima iz nezavisnih izvora (tablice, grafikoni, fotografije...) - navedite izvor (i vrijeme) svakog podatka i citirajte svaku tvrdnju koju ste preuzeli iz nekog drugog izvora. Ukoliko poštujete ova tri pravila, vaš će članak biti vjerodostojan i relevantan.
Primarni i sekundarni izvori informacija Primarni izvori su Izvještavanja o događaju, koja je napisao neko ko je učestvovao u ili svedočio događaju. Ovi originalni dokumenti su često dnevnici, pisma, memoari, žurnali, govori, rukopisi, intervjui i druga takva neobjavljena djela. Oni takođe mogu uključivati objavljena djela kao što su članci u novinama ili časopisima (pod uslovom da su napisani ubrzo nakon tog događaja, a ne kao istorijsko svedočanstvo), fotografije, audio ili video snimci, izveštaji o rezultatima istraživanja u prirodnim ili društvenim naukama, ili originalna književna ili pozorišna djela. Materijali iz sekundarnih izvora interpretiraju, ocjenjuju, daju pretpostavke i izvlače zaključke o događajima o kojima se izvještava u primarnim izvorima. Kao takvi, mogu se opisati kao da su barem jedan stepenik udaljeni od događaja, problema ili pitanja koje se posmatra. Obično su u obliku objavljenih radova, kao što su naučni radovi ili knjige, ali mogu uključivati radio ili televizijske dokumentarne filmove, ili zbornike radova sa konferencija.Ekološki problemi i pitanja Razumijevanje razlike termina „problem“ i „pitanje“ u obrazovanju o životnoj sredini svakako je korisno za Program Mladih eko-reportera. Problem životne sredine je konkretan primjer postojeće ili potencijalne ekološke degradacije, uništenja, zagađenja itd. Pitanje životne sredine je povezano ali se i razlikuje od ekološkog problema. Pokazuje postojanje različitih perspektiva (pogleda) o mogućim rješenjima ekološkog problema.
Šta je ekolološki članak? Članak se piše kratko i jasno, a jedna stranica bi bila idealna. Članak ne smije da sadrži više od 1000 riječi i može sadržati ilustracije, grafikone i fotografije. Mora biti naveden izvor svih ilustracija koje nisu originalne. Preporučuje se da naslov ne sadrži više od 140 karaktera, radi kompatibilnosti sa Twitter-om. Članak mora biti napisan na bazi naučnih podataka, a tema jasno vezana za životnu sredinu. Članak mora biti poslat elektronski u Word-u ili PDF formatu sa pratećim fotografijama, a prema smjernicama za fotografije. Kako se piše članak? Cilj novinara je da bude čitan. Stoga je zadatak Mladih eko-reportera da uvjere čitaoca da pročita članak od početka do kraja. Čitaoce treba voditi kroz tekst i na kraju ga treba ostaviti s pozitivnim osjećanjem zbog informacija koje su u njemu pronašli. Za koga se piše? U školi ste stiče navika pisanja za profesore kojima je posao da pročitaju esej / seminarski rad u cjelini prije nego li ga ocijene. No kada se piše za čitaoce novina mora se pronaći način kako da im se privuče pažnja, jer oni nisu plaćeni da čitaju članke. Zato novinari imaju vlastite metode pomoću kojih privlače pažnju čitalaca. Kada se piše članak treba misliti na svoje buduće čitaoce. Novinaru je, nakon istraživanja neke teme nedjeljama, materija postala vrlo poznata, no mnogi čitaoci se prvi put susreću sa tom tematikom. Zato treba pronaći sve pojmove, osobe ili mjesta koja nisu predstavljena te ih treba razjasniti. Kako da se ilustruje članak?Slika govori hiljadu riječi! Dugački opisi će članak činiti teško čitljivim, pa zato će ga svaka fotografija učiniti atraktivnijim i zanimljivijim Ukoliko se pokušava nekome opisati pojava koju nikada prije nije vidio, biće puno lakše uz fotografiju. Takodje, treba:- koristiti kratke, jednostavne i precizne riječi - naslov bi trebao biti atraktivan, komičan ili provokativan kako bi privukao pažnju čitalaca - ne treba previše koristiti stručne riječi, naučnu ili tehničku terminologiju, jer nisu svi upoznati sa stručnim nazivima - izbjegavati preveliku upotrebu brojeva: treba izabrati samo najznačajnije, više koristiti procente, a ne apsolutne brojeve jer ih lakše uporeditiPišite u kratkim rečenicama!Ako želite da čitaoci zapamte vaše rečenice i dvadeset riječi je previše. Kako skratiti rečenice? - izbacite sva ponavljanja, pridjeve i priloge koji ne daju nikakvo značenje rečenici - najbolji način za pisanje kratkih rečenice je davanje samo jedne informacije u jednoj rečenici - treba kombinovati duge i kratke rečenice, jer to tekstu daje ritam - budite jasni! pišite u prezentu, originalno i sa dozom humora - u tekst treba ubaciti citate, mišljenja drugih ljudi, dijelove intervjua... Još nekoliko korisnih savjeta!- ugao posmatranja problema mora biti jedan i nedvosmislen - napravite izbor – previše informacija slabi ključnu ideju članka – neki prikupljeni podaci mogu biti i neupotrebljivi – pišući jezgrovito šaljete jaču poruku - odgovorite na 6 ključnih pitanja (6 W rule) – ko (Who), šta (What), gdje (Where), kada (When), kako (hoW) i zašto (Why) - složite informacije hijerarhijski prema ključnoj poruci (od najviše do najmanje značajnih, - od najkonkretnijih do apstraktnih, od pojedinačnih do opštih, od aktuelnih do prošlih) - ključna poruka uvijek mora biti na početku člankaUnaprijedite svoje pisanje:
Šta je ekolološka fotografija? Moguće je prijaviti jednu fotografiju ili seriju fotografija do 12 fotografija (foto esej). Fotografija mora da prikaže temu vezanu za životnu sredinu i mora biti kvalitetna. Prijave moraju da imaju naslov (poželjno je ne više od 140 karaktera), kao i kratak tekst ne duži od 150 riječi koji objašnjava vezu sa ekološkom održivošću i/ili rješenje problema. Tekst mora biti naučno utemeljen i stilski oblikovan. Fotografije se moraju poslati elektronski u jpg, png, tif ili gif formatu, a idealno je da su konvertovane u pdf format visoke rezolucije, sa rezolucijom ne manjom od 150-300 dp.
Korisni savjeti za fotografiju ili foto-esej su:
Za dodatne savjete pogledati sajt National Geographic-a:
Šta je ekolološki video zapis? Video zapisi ne smiju biti duži od 3 minuta i moraju biti napravljeni u dokumentarnom stilu ili reporterskom stilu/stilu intervjua. Video mora imati naziv (poželjno je ne više od 140 karaktera). Format mora biti kompatibilan za YouTube, odnosno:
Sedam smrtnih kamkorder grijehova
Dobri videoradovi počinju dobrim snimcima kamere. Bez obzira koliko pažljivo planirate prilog ili bez obzira koliko marljivo izvršite editovanje, ne možete napraviti dobar video od loših snimaka. Iznenađujuće je lako odraditi kvalitetno video snimanje, sve dok izbjegavajute sedam smrtnih grijehova rukovanja kamerom. Da li je svih sedam grehova rukovanja kamerom podjednako smrtno? Ne baš.
Dvanaest korisnih savjeta za snimanje odličnih video snimaka
Deset korisnih savjeta za snimanje odličnog audio snimka
Kriterijumi za ocjenjivanje U nastavku slijede (preporučujući) međunarodni kriterijumi žirija koje pojedinačne zemlje mogu da u potpunosti ili djelimično prilagode. Slijede pitanja koja pomažu članovima žirija u ocjeni radova, ali i autorima u pripremi radova: Kompozicija (struktura i kvalitet)
Pravedno, balansirano i objektivno izvještavanje
Informativno i dobro istraženo
Originalnost, stil i nezavisnost
Saradnja mladih eko-reportera iz drugih zemalja u razmjeni informacija i pripremi radova nije obavezujuća, ali će biti podržana od strane žirija.
Da sačuvate fajl: desni klik na link, ´Save Target As...´ Za pregled PDF fajlova preporučujemo Adobe Acrobat Reader®
|