ŠTA JE PROGRAM MLADIH EKO-REPORTERA?

Cilj Mladih eko-reportera je da se omladina uključi u rješavanje problema i pitanja životne sredine.

Mladi eko-reporteri:

istražuju lokalni problem / pitanje životne sredine:

  • Identifikuju, definišu i artikulišu lokalni ekološki problem / pitanje;
  • Ispituju (uporedjuju, tumače, ocijenjuju) relevantne informacije i iz primarnih i sekundarnih izvora;
  • Identifikuju ključne pojedince i grupe koji su uključeni, njihove različite poglede na pitanje, pristupe u rješavanju istog i njihove osnovne pretpostavke i ciljeve;
  • Sprovode originalna istraživanja, kao što su ankete / upitnici ili intervjuisanje ključnih pojedinca ili grupa radi dobijanja informacije iz prve ruke;
  • Povezuju lokalne ekološke probleme / pitanja sa većom globalnom slikom.

predlažu moguća rješenja lokalnog problema / pitanja životne sredine:

  • Identifikuju rješenje/a za problem/pitanje životne sredine i procijenjuju njegovu moguću efikasnost, dajući razloge za i protiv (prednosti i mane);
  • Predlažu rješenje dajući opravdanje za to.

izvještavaju lokalnu javnost o lokalnom pitanju životne sredine i njegovim mogućim rješenjima putem novinarske produkcije (članka, fotografije, video rada):

  • Identifikuju ciljnu grupu i odabiraju najbolji način kako doprijeti do nje i komunicirati sa njom, odnosno koji medij ova javnost prati/čita/gleda
  • Planiraju kako da se izvještava o problemu / pitanju (koga kako, kada informišu,) i odabira juodgovarajući novinarski oblik i stil, itd;
  • Prave članak, fotografiju(e) ili video snimak koji dokumentuje ekološki problem / pitanje i (ako je moguće) predlažu njegovo rješenje;
  • Zauzimaju pozitivan pristup u podsticanju promjena i pronalaženju rešenja;
  • Distribuiraju svaj rad lokalnoj javnosti putem odabranog/ih medija, na primer novina, časopisa, radio, televizije, društvenih medija, izložbe, filma, lokalnih događaja, itd.

Uslovi učešća Bilo koja mlada osoba u Crnoj Gori od 11-21 godine, koja želi da bude novinar i da istražuje ekološke probleme, može da učestvuje na konkursu Mladih ekoreportera. To nije ekskluzivno program samo za škole i fakultete, već i za nezavisne omladinske grupe i sve zainteresovane pojedince.

Uslovi za prijavu radovaNa međunarodnim konkursima “Young reporters for the Environment” (Mladi ekoreporteri) i “Litter less” (Za manje smeća) nagrađuju se najbolji članak (do 1.000 riječi), fotografija/fotopriča (do 12 fotografija) i video rad (do 3 minuta) u tri starosne kategorije učesnika (12-15, 16-18, 19-21 godina).

Učesnici mogu prijaviti više od jednog rada i mogu raditi individualno ili u grupama, ali tako da na izradi fotografije može raditi jedan, na članku i foto priči dva, a na video klipu do tri takmičara. Maksimalno se može prijaviti do tri rada po pojedincu / grupi. Svi autori, ako rade u timu, moraju biti iste starosne kategorije. Ne postoji ograničenje u broju poslatih radove iz jedne škole, fakulteta ili omladinske grupe.

Kategorije (starosne grupe a ne teme)

Radovi će se ocjenjivati ne po temama, već po starosnim grupama učesnika: 12-15, 16-18 i 19-21 godina. Stoga je neophodna informacija o starosti učesnika na dan kada je njegov rad prijavljen za nacionalno takmičenje. Radovi se mogu predati samo jednom i u jednoj starosnoj kategoriji.

Od 2012. godina, više nema obaveznih tema, mada će se davati savjeti o oblastima koje bi učenici možda željeli da pokrivaju, odnosno fokus i dalje mora biti na životnoj sredini (npr. klimatske promjene, biodiverzitet, vode, otpad itd.).

Ovo će omogućiti pojedinačnim zemljama da se fokusiraju na jednu ili listu svojih tema, a ne na propisanu listu tema. Nacionalni žiri bira najbolji članak, fotografiju i video za prijavljivanje na međunarodno takmičenje u svakoj od starosnoj kategoriji.

Vrste radova

Članci

Članak se piše kratko i jasno, a jedna stranica bi bila idealna. Članak ne smije da sadrži više od 1000 riječi i može sadržati ilustracije, grafikone i fotografije. Mora biti naveden izvor ilustracija koje nisu originalne.

Preporučuje se da naslov ne sadrži više od 140 karaktera, radi kompatibilnosti sa Twitter-om.

Članak mora biti napisan na bazi naučnih podataka, a tema jasno vezana za životnu sredinu.

Članak mora biti poslat elektronski u Word-u ili PDF formatu sa pratećim fotografijama, a prema smjernicama za fotografije.

Fotografije

Moguće je prijaviti jednu fotografiju ili seriju fotografija do 12 fotografija (foto esej).

Prijave moraju da imaju naslov (poželjno je ne više od 140 karaktera) i kratak opis ne duži od 150 riječi koji objašnjava vezu sa ekološkom održivošću i/ili rješenje problema.

Fotografije se moraju poslati elektronski u jpg, png, tif ili gif formatu, a idealno je da su konvertovane u pdf format visoke rezolucije, sa rezolucijom ne manjom od 150-300 dp.

Video zapisi

Video zapisi ne smiju biti duži od 3 minuta i moraju biti napravljeni u dokumentarnom stilu ili reporterskom stilu/stilu intervjua. Video mora imati naziv (poželjno je ne više od 140 karaktera).

Format mora biti kompatibilan za YouTube, odnosno:

  • .WebM – Vp8 video kodek i Vorbis Audio kodek
  • .MPEG43GPP i MOV – obično podržava h264, mpeg4 video kodek, i AAC audio kodek
  • .AVI – mnoge kamere daju ovaj format – video kodek je obično MJPEG, a audio kodek je PCM
  • .MPEGPS – obično podržava MPEG2 video kodek i MP2 audio
  • .WMV
  • .FLV – Adobe-FLV1 video kodek, MP3 audio

Kalendar aktivnosti

Projekti mogu početi u bilo koje doba godine ali se prijave za međunarodno takmičenje moraju podnijeti do kraja aprila. Zbog toga, nacionalna takmičenja treba da se održe do kraja marta.

Međunarodni žiri zasijeda u maju, a rezultati se objavljuju 5. juna na Svjetski dan zaštite životne sredine.

Medjunarodni konkurs za najbolje ekološke novinarske radove

Najbolji članak, fotografija i video po starosnim kategorijama, nakon državnog takmičenja, šalju se na međunarodno takmičenje tokom maja.

Međunarodni žiri Mladih eko-reportera čine predstavnici izvršnog odbora Fondacije za ekološku edukaciju, predstavnici medjunarodnih organizacija i agencija (npr. UNEP, UNESCO, Evropska agencija za životnu sredinu – EEA) kao i medija.

Međunarodni žiri dodjeljuje diplome za najbolji članak, fotografiju i video zapis u sve tri starosne kategorije. Mogu se dodijeliti nagrade za prvo mjesto u svakoj starosnoj kategoriji zavisno od raspoloživih sredstava/ izvora. Drugo i treće mjesto će se takođe posebno pomenuti na međunarodnoj internet stranici.

Žiri takođe ima slobodu da ne nagradi, u slučaju premalo prijava, i da da više od jedne nagrade, u slučaju izuzetnih prijavnih radova u jednoj ili više starosnih kategorija.

Registracija i podnošenje prijave ma medjunarodno takmičenje daje za pravo Fondaciji za ekološku edukaciju – FEE da promoviše i koristi radove, uz obavezno navodjenje autora.

Kriterijumi za ocjenjivanje

U nastavku slijede (preporučujući) međunarodni kriterijumi žirija koje pojedinačne zemlje mogu da u potpunosti ili djelimično prilagode.

Žiri dodeljuje ocjenu od 0-3 po više kriterijuma. Poeni se daju na sljedeći način: 3 – odlično; 2, – dobro; 1 – dovoljno i 0 – ne zadovoljava.

Slijede pitanja koja pomažu članovima žirija u ocjeni radova, ali i autorima u pripremi radova:

  1. Kompozicija (struktura i kvalitet)
  • Da li je rad (članak ili video) dobro strukturiran i da li daje odgovore na pitanja: ko, šta, gdje, kako i zašto?
  • Da li (članak ili video) ima početak, sredinu i kraj?
  • U slučaju fotografije i video zapisa, da li je slika/video tehnički i umjetnički dobro urađen, tj. da li je dobro komponovan, visoke rezolucije i efektan?
  1. Pravedno, balansirano i objektivno izvještavanje
  • Da li je rad (članak ili video) balansiran i pravedan u pogledu predstavljanja različitih strana argumenta prije nuđenja potencijalnog rješenja?
  • Da li navodi (koristi) stvarne, pouzdane izvore / mišljenja?
  • Da li je naučno ili statističko izvještavanje precizno i da li sadrži izvore ili fusnote?
  • U slučaju fotografije ili video zapisa, da li je predstavljanje pravedno, tj. tema ili publika nisu izmanipulisani?
  1. Informativno i dobro istraženo
  • Da li obuhvata relevantne istorijske, ekonomske, društvene i / ili političke implikacije i moguće posljedice?
  • Da li pravi vezu sa, širom, globalnom slikom?
  • Da li predstavlja više mogućih rješenja?
  • Da li je predloženo rješenje realno, dobro objašnjeno i opravdano?
  • Da li se o upotrebi ilustracija, fotografija, grafikona, pratećih paragrafa („antrfilea“), podnaslova itd. dobro razmislilo?
  1. Originalnost, stil i nezavisnost
  • Da li je rad originalan po svom opsegu i stilu, odnosno da li je učesnik izabrao izazovnu temu ili stvorio inovativan rad ili rad koji pokreće?
  • Da li je učesnik napuštao školsko dvorište odnosno radio na terenu i intervjuisao ljude lično ili preko telefona, a ne samo koristio ili citirao onlajn izvore?
  • Da li je zauzet pozitivan pristup tj. da li se koncentrisao na rješenja, a ne samo probleme?

Saradnja mladih eko-reportera iz drugih zemalja u razmjeni informacija i pripremi radova nije obavezujuća, ali će biti podržana od strane žirija.